Haskap se kod nas naziva brojnim imenima:

kamčatka, sibirska borovnica, kamčatska borovnica, bobica ili jagoda, medena borovnica, majska jagoda.

U Hrvatskoj je slabo poznata vrsta bobičastog voća.

Razlog tome možda leži i u činjenici da prve selektirane sorte nisu imale svima prihvatljiv okus, no novije sorte to su uveliko promijenile.

Bogat je antioksidansima, vitaminima i željezom, a dozrijeva rano u proljeće, prije ostalih vrsta voća.

Plod mu je izduljena plavoljubičasta boba promjera oko 0,5-1 cm, duga 2-3 cm, ugodne arome.

Plod haskapa

Botaničko ime: Lonicera caerulea

Druga imena: kamčatka, kamčatska borovnica, kamčatska bobica, sibirska borovnica, medena borovnica, kamčatska jagoda, majska jagoda

Strani nazivi: eng. haskap (japanese, canadian, european), blue-berried honeysuckle, sweetberry honeysuckle, njem. Blaue Heckenkirsche, Blaue Doppelbeere

Kako je ovo za nas do sada bila nepoznata vrsta, u hrvatskom jeziku do nedavno nije postojao prihvaćeni jednoznačni naziv.

Stoga su nastali ovi brojni sinonimi.

Iako botanički nije borovnica, ni oblikom ni okusom u potpunosti ne liči borovnici, samo bojom podsjeća na nju, naziv borovnica s geografskom odrednicom porijekla (kamčatska, rjeđe sibirska) udomaćio se u općoj upotrebi.

Sinonim sibirska borovnica zbog čestog miješanja s aronijom nije uputno upotrebljavati.

Ponekad se upotrebljavaju (uglavnom na internetu) sinonimi eng. mayberry i njem. Maibeere, što odgovara našem sinonimu majska jagoda, ali ti sinonimi nisu općeprihvaćeni.

Opis

Haskap (hrvatski: modra kozokrvina) listopadni je grm iz porodice kozokrvina (Caprifoliaceae), raste 0,8-3 m u visinu i 1,5 m u širinu (u kultivaciji oko 1,80 m u visinu i 1 m u širinu).

Dugovječna je biljka, doživi 25-30 godina.

Plod je izduljena plavoljubičasta boba promjera oko 0,5-1 cm, duga 2-3 cm, ugodne arome.

Izgled bobe znatno varira od sorte do sorte.

Zrela boba iznutra je tamne ljubičastocrvene boje.

Plod je bogat antioksidansima, vitaminima i željezom.

Dozrijeva već u svibnju, prije ostalog voća u našem podneblju, što ovu vrstu čini vrlo zanimljivom za uzgoj.

Plod se konzumira sirov ili se od njega rade džemovi, želei, osvježavajuća pića ili se dodaje u smrznute i fermentirane mliječne proizvode.

Iako postoji duga tradicija uzgoja kozokrvine jestivih bobica na japanskom otoku Hokkaido tek krajem prošlog stoljeća počeo je pojačani interes za uzgojem ovog vrijednog bobičastog voća u ostatku svijeta.

U Rusiji je od davnina stanovništu poznata prehrambena i ljekovita vrijednost ove tamo samonikle biljke.

U Europi je manje poznata vrsta.

Postoji više podvrsta, ali budući da su sorte prisutne na tržištu uglavnom dobivene križanjem različitih varijeteta uglavnom se označavaju samo kao Lonicera caerulea.

U selekcijskom uzgoju komercijalnih sorti najčešće se koriste 3 varijeteta: Lonicera caerulea var. edulis, Lonicera caerulea var. kamtschatica i Lonicera caerulea var. emphyllocalyx (izvorni japanski haskap).

Ponekad se u selekcijskom križanju koriste varijeteti boczkarnikovae i altaica.

Naziv

Kako je kozokrvine teško jednoznačno sistematizirati, to je brojna porodica s više od 180 vrsta koje se uglavnom uzgajaju kao ukrasni grmovi, došlo je do velike zbrke oko nazivlja.

Budući da u većini jezika nije postojala zasebna riječ za jestive kozokrvine u upotrebu su ušle brojne opisne složenice.

Izvorno ime haskap (ili HasuKappu) nije iz japanskog jezika već iz jezika Ainu naroda s otoka Hokkaido i prema nekim prijevodima znači "vječna mladost i dugovječnost" (Yayoi Kaneko PhD, Associate Professor, Wildlife Conservation Laboratory, Department of Agriculture, Tokyo University of Agriculture and Technology), dok prema drugima znači "mali darovi na vrhu grana".

Ime haskap ispočetka se je odnosilo samo na varijetet Lonicera caerulea var. emphyllocalyx, ali kako su nove sorte, posebno one razvijene u timu profesora Boba Borsa sa Sveučilišta u Saskatchewanu dobivene križanjem s originalnim japanskim varijetetom ovaj je naziv u posljednje vrijeme ušao u široku uporabu, posebno u komercijalnom uzgoju.

Često se uz naziv sorte navodi i geografska odrednica uzgojne linije pa se haskape danas označava kao: japanski haskap (koji referira na originalni varijetet emphyllocalyx s Hokkaidda), kanadski haskap i europski haskap (za sorte europskog podrijetla).

U skladu sa službenom taksonomijom hrvatske flore (Flora Croatica Database) Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, botanički korektno i u duhu ustaljene hrvatske sistematike bilja ovu bi vrstu ispravno bilo nazivati: modra kozokrvina.

Zbog implikacija imena teško je vjerovati da će se ovaj naziv ustaliti u širokoj uporabi.

Nema razloga da u skladu s kozmopolitskom naravi današnjeg svijeta i uvažavajući doprinos svakog naroda, i mi u Hrvatskoj ovu vrstu ne nazivamo originalnim Ainu imenom: haskap.

Zanimljivosti

Sok haskapa ima 10-15 puta koncentriraniju bolju od brusnice.

Male plantaže haskapa u Japanu su u bliskoj povijesti imale ulogu svojevrsnog mirovinskog osiguranja.

Budući da proizvodi od haskapa u Japanu postižu vrlo visoke cijene na tržištu, a na relativno malom zemljištu mogu se postići zadovoljavajući prinosi bez mnogo fizičkog rada, za vrijeme radnog vijeka stanovništvo je postepeno podizalo male plantaže koje su im u mirovini osiguravale dodatni izvor prihoda.

Kulinarska primjena

Zbog činjenice da plod dospijeva vrlo rano, prije ostalog voća, najčešće se konzumira sirov.

Prerađuje se u džemove, voćne sokove i sirupe.

Vrlo je cijenjen kao dodatak mliječnim proizvodima, jogurtu i sladoledu jer se smrznuta boba stavljena u usta brzo otapa, a koštica se ne osjeti.

Mliječne proizvode oboji crvenoljubičasto.

Kao i kod borovnice, okus haskapa dobro se slaže s jelima od divljači i crvenih mesa.

Od bobica se proizvodi voćno vino i ocat bogatog okusa.

Ljekovita svojstva

U područjima gdje ova vrsta raste u prirodi postoji dugogošnja narodna primjena pri aterosklerozi, hipertenziji i gastrointestinalnim poremećajima.

Novije znanstvene studije idu u prilog tome.

Bobice su bogat izvor vitamina C, antocijanina, proantocijanidina i drugih flavonoida, i imaju antikarcinogena, antimumorska, antimikrobijska, protuupalna i protualergijska svojstva.

Čaj Haskapa10 g

Čaj Haskapa10 g

3,32 €

Opis oglasa

Recenzije