Karakterizira ga blagi okus i najneutralniji je od svih medova pa je stoga  prihvatljiv djeci. Ako planirate prvi put krenuti davati med djeci, ovo je med sa kojim bi trebali krenuti. Sadrži razmjerno malo peludnih zrnaca u odnosu na ostale medove pa ga se preporuča i plućnim bolesnicima i alergičarima. Bagremov med je svijetlo žute do tamno žute boje, kada ga se pogleda na svijetlu vidi se baršunasto zeleni ton boje.   Prilikom vrcanja meda iz košnice izgleda vodenasto zelen, u žutu boju „potone“ u skladišnim posudama uslijed razlaganja žutih peludnih zrnaca koja se u njemu nalaze. U nekim godinama se može desiti da u vrijeme cvatnje bagrema zamedi i drugo bilje. Ako zamedi žestlovina, svibovina, glog; boja mu može otići odmah više u tamniju žutu ili ako biljka amorfa urani sa medenjem, a bagrem nije izvrcan može se desiti da mu boju baci za ton od žute prema crvenkastoj. U svakom slučaju to je i dalje dobar bagremov med, a medenje drugih biljaka nije mu mana već prednost i čini ga još zdravijim i ukusnijim. Po tome se mi pčelari razlikujemo od industrije, svaka godina je različita i mi ne radimo filtriranja i miješanja da bi dobili uvijek isto već poštujemo pčele i karakter godine. Med prodajemo onakav kakvog su ga pčele donijele. Kako ni vino u svakoj godini nije isto, tako i med može imati svoje specifičnosti u različitim godinama.   Prirodi se ne može naređivati. Na ispašu bagrema pčele selimo u duboke šume na obronke Dilj gore. Nastojimo da uvijek dobijemo što sortniji med, pašu koja mu prethodi izvrcamo potpuno, vodimo računa da ga pravovremeno izvrcamo, ni prerano ni prekasno, ali zadnju riječ ipak ima sama priroda. Bagrem izvorno potječe iz sjeverne Amerike. U Europu ga donose 1601. godine u Pariz kao ukrasnu biljku na dvor Henrika IV, odakle se proširio cijelom Europom. Na našim prostorima za njega kažemo da je „glavna pčelarska paša“, na njoj se uvijek moglo računati na obilne prinose, međutim u zadnjih desetak godina uslijed promjene klime (zahlađenja u vrijeme paše, smrzavanja bagrema u proljeće, kiše u vrijeme cvatnje… ) prinosi u nekim godinama znaju biti značajno manji ili skoro izostati.