Sibirska borovnica je listopadni grm koji daje ovalno valjkaste bobice duboko plavih tonova. Plodovi su slatki i sočni. Kožica na plodovima daje dojam navoskanog premaza. Odgovara joj svijetli ili polusjenoviti položaj, pjeskovita tla bogata humusom i dobro drenirana. Nije samooplodna biljka, te su potrebne barem dvije biljke kako biste dobili plodove. Razmnožava se reznicama ljeti. Životni vijek im je tridesetak godina, a podnose temperature i do -45°C. Dostupne sorte: Altaj Srednje velika sorta sibirske borovnice, plodovi so ovalni do jajčasti, do 3cm dugi, mesnati i vrlo ukusni. Različne sorte sibirske borovnice posađene u bližini su potrebne za oplodnju. Dozrijeva u lipnju i srpnju. Amur Sibirska borovnica Amur u prosjeku raste 60 – 80 cm visoko, najviše do 1,50 m. Otporna je na izrazito niske temperature. U narodnoj medicini sibirske borovnice koristile su se kao sredstvo za jačanje kapilara kod kardiovaskularnih bolesti, kao i drugih poremećaja želuca, jetre, žučnog mjehura. Pospješuju izlučivanje radioaktivnih tvari. Sibirska borovnica savjetuje se za jelo u avitaminozi, kada je organizmu oslabljen zimom potrebna askorbinska kiselina. Sok od sibirske borovnice liječi mikoze i čireve, a bistra juha od cvjetova i lišća dobra je za bolesti očiju, grla i kože. U tibetanskoj medicini bistra juha od njezine kore bila je propisana kao lijek za glavobolje, reumu, artritis i akutne bolove u želucu. Vodeni ekstrakt iz cvjetova sibirske borovnice, koji se koristi kao oblog, koristi se za liječenje očnih bolesti. Zgužvano lišće se koristi u liječenju rana zbog svojih antiseptičkih svojstava. Osušeni mladi izbojci, sakupljeni tijekom cvatnje, koriste se za pripremu ekstrakta koji je i diuretik i sredstvo protiv opadanja kose. Bobičasto voće u svježem stanju je dobro za konzumaciju, kao i za bilo koju vrstu prerade: za pitu, sladoled, jogurt, kompot, smoothie, sok, gin i vino. Zbog visoke razine pektina (2%), ovo voće se koristi i u želatinizaciji, a savršeno je za pravljenje variva i džemova. Džem prepun antioksidansa (do 4 puta više od šumske borovnice!), više vitamina C nego naranče i gotovo isto toliko kalija kao banana – ovi mališani zaslužuju pravo da se zovu ‘superbobice’. Boja višnje odlična je boja za druge sokove i prehrambene proizvode. Suho voće zadržava sva svoja vrijedna svojstva. Mogu se i smrznuti, a odmrznuti se raspadnu u glatku masu koja je mousse posebno dobra za deserte. Sibirska borovnica (Haskap) je vrlo hranjivo voće snažnog, dubokog okusa. Bogate vitaminima i antioksidansima, vrlo su zdravo, svestrano voće i može se uspješno koristiti svježe, smrznuto ili prerađeno. Plodovi su puni vitamina, uključujući: karotene (provitamin A), tiamin (B1), riboflavin (B2), folnu kiselinu (B9), piridoksin (B6), rutin (P), kao i pektin i tanin. Sadrže i prirodne makroelemente (magnezij, bor, natrij, kalij, kalcij, fosfor) i mikroelemente (mangan, bakar, barij, silicij, jod) korisne za ljudski organizam. Što se tiče razine vitamina C, bobice haskapa slične su limunu s njihovim plodovima koji sadrže 40-60 mg%, a listovi čak i do 200 mg% (izvor: Sady Rossii; Lidia Vasilievna Yurina). Drugi izvori predstavljaju vitamin C u razinama do 150 mg/100 g (izvor: Sady Rossii; Vladimir Sergeevich Ilyin). Plodovi sadrže 50% više polifenola (uključujući 5 puta više antocijana), te preko dvostruko više aktivnih antioksidansa u odnosu na bobičasto voće V. myrtillus. Prema istraživanjima, razina antioksidansa je veća nego u bilo kojem testiranom voću. Kapacitet apsorpcije radikala kisika (ORAC) iznosi 13.400 mmol/100 g – izvanredan rezultat! Dodatno, količina fenola na razini od 1.014 mg/100 g, antocijana – 949 mg/100 g, bioflavonoida – 887 mg/100 g. Plodovi imaju velike količine suhe mase (19%), šećera (12,5%) – uglavnom glukoze (75%), saharoze (do 11,4%), a manje količine fruktoze, galaktoze, ramnoze. Svježe voće sadrži i velike količine dijetetskih proizvoda, kao što su sorbitol i inozitol. Gore navedene tvari ključne su za antikancerogene, srčane bolesti i dijabetes. Porcija od 100 g haskap bobica sadrži cca. 300-500 mg antocijana.