Viteški oklop u prirodnoj veličini 200 cm Replika crnog viteza – drveno postolje. Crna obrada sa zlatnim ukrasima. Oklop ima Templarsku kacigu sa zlatnim križem i štit s tri zlatne vrane u sredini. Vitez drži koplje s drvenom drškom i graviranim vrhom. Povijest oklopa Prvi oklopi pojavili su se vjerojatno još u paleolitu. To su bile kože koje su ratnici kamenog doba navlačili da se zaštite od udaraca. Poznato je da su 11. st. pr. Kr, kineski ratnici nosili oklope izrađene od pet do sedam slojeva kože nosoroga. Slične oklope radili su i Mongoli samo od goveđe kože. Oklop od debljih tkanina u više slojeva, također ima dugu povijest. Takve oklope koji su pokrivali tijelo od vrata do struka, nosila je teško grčko pješaštvo u 5. st. pr. Kr. Starogrčki vojnici nosili brončane oklope za zaštitu prsa i nogu, i velike kacige za zaštitu glave. Rimski legionari nosili su cilindrični oklop za zaštitu prsa izrađen od četiri do sedam horizontalnih obruča od čelika, koji su se sprijeda i straga ispreplitali u monolit. Uz njega je išao i dodatak za zaštitu ramena. Iz njega se razvio pancir, oklop spleten od lanaca. Njegova prednost bila je veća fleksibilnost, uz još uvijek relativno dobru zaštitu na udarce mača. Tako da se on u obliku jednostavne košulje, nosio diljem Rimskog Carstva a i izvan njegovih granica. Osim kaciga, oklop od većih metalnih ploča je vjerojatno bio nepoznat u Zapadnoj Europi ranog srednjeg vijeka, tako da je pancir bio glavna obrana tijela i udova tijekom 12. i 13. st. Pancir ipak nije imao krutost i čvrstoću da zadrži ozbiljne udarce, pa su se od 14. st. počeli izrađivati anatomski oblikovani dodatci za koljena, laktove i potkoljenice od metalnih ploča. Vremenom su ti dodatci do početka 16. st. izrasli u kompletni oklop, sa prorezom za oči i disanje, u kom se iako teško ipak moglo kretati, jer je imao pomične dijelove. Oklopi plemića su često bili bogato pozlaćeni, sa finom reljefnom dekoracijom. Vitezovi Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod. U srednjem vijeku, vitezovi čine poseban stalež profesionalnih ratnika, plemića koji imaju pravo na nošenje oružja. Vitezovi su razradili vlastiti skup pravila ponašanja, tzv. kodeks časti (codes of honour) koja se odnosila na vjernost i čestitost, spoj snage i odvažnosti, hrabrosti i vještine. Taj viteški kodeks je aristokratski, nadilazio je geografske i dinastijske prepreke, uključivao je vjerski element, hranio se ljubavnim pustolovinama i maštom, tako da će se s vremenom početi smatrati da se njegove “četiri petine sastoje od iluzija”, ali je on nepogrešivo pripadao, kao i viteški turnir, duhu tog vremena. Karakteristike Tip: Ukrasni oklop Ukupna dužina: 200 cm Ukupna težina: 50 kg