

| Kategorija i podkategorija: | Usluge - Ostale usluge |
|---|
Liječnici koriste EKG da bi dijagnosticirali i pratili bolesti srca, poput srčanog udara, zatajenja srca ili abnormalnog srčanog ritma. EKG je ključan alat koji liječnicima pomaže otkriti nepravilnosti u radu srca te zadebljanje srčanih šupljina. Tijekom ove pretrage elektrode se postavljaju na kožu kako bi zabilježile električne impulse srca, koji se prikazuju u obliku grafičkog zapisa.
Razgovor: Prije pretrage, medicinska sestra će postaviti nekoliko pitanja o Vašim simptomima (npr. boli u prsima, ubrzanom radu srca, umoru) te općem zdravstvenom stanju.
Priprema za EKG: Nakon toga ćete leći na leđa, a medicinska sestra će pričvrstiti elektrode na prsa, ruke i noge. Elektrode su povezane sa strojem koji bilježi električne impulse srca. Koža se može obrisati alkoholom kako bi se osigurao bolji kontakt s elektrodama.
Snimanje rada srca: EKG pretraga traje nekoliko minuta, tijekom kojih se srčani ritam bilježi na papir ili digitalno. Pacijent tijekom postupka leži mirno kako bi se dobili točni podaci.
Uklanjanje elektroda: Nakon snimanja srca, elektrode se uklanjaju, a pacijent može nastaviti s normalnim aktivnostima.
Analiza rezultata: Liječnik će analizirati snimku EKG-a kako bi provjerio ima li nepravilnosti u radu srca, poput aritmije, znakova srčanog udara ili drugih srčanih bolesti.
EKG se preporučuje osobama koje:
Imaju bolove u prsima
Imaju ubrzane ili nepravilne otkucaje srca (aritmije)
Imaju s obiteljsku anamnezu srčanih bolesti
Su pretrpjele srčani udar
Idu na kirurški zahvat
trenutačni srčani udar
srčani udar koji je pacijent prethodno preživio, ne znajući da ga je imao
poremećaj srčanog ritma (aritmija)
uvećanje srčanog mišića (hipertrofija)
ishemijske promjene
povećanu koncentraciju kalija (hiperkalemija)
nedostatak kalija (hipokalemija)
blokove provođenja srčanog impulsa
upalu srčane ovojnice (perikarditis)
disfunkciju štitnjače
plućne bolesti (plućna embolija, plućna hipertenzija)
Što EKG ne može otkriti:
EKG je temeljni dio kardiološkog pregleda uz mjerenje krvnog tlaka. Dodatni pregledi su mogući, a potreba za njima ovisi o zdravstvenom stanju pacijenta. U slučaju da podaci dobiveni EKG-om nisu dovoljni, moguće je da će pacijent morati na ultrazvuk srca, holter srca ili ergometriju.
Loš EKG nalaz može, ali i ne mora značiti da postoji ozbiljan srčani problem. EKG u mnogo slučajeva može biti preventivna mjera jer može ukazivati na određena stanja. Među njima su srčani udar, strukture nepravilnosti, aritmije, poremećaji elektrolita i nuspojave lijekova.
Glavna uloga srčanog mišića je pumpanje krvi kroz krvne žile. U tom procesu nastaju električni impulsi koje EKG registrira, a liječnik iz njega dobiva informacije o srčanoj frekvenciji, srčanom ritmu, stanju srčanog mišića i električnoj osi srca.
Pretraga je bezbolna i bez zračenja.
Da bi pretraga prošla brže i lakše, preporučuje se nošnja udobne odjeće radi lakšeg pristupa prsima. Žene trebaju izbjegavati grudnjake s metalnim žicama jer oni mogu ometati elektrode.
Na dan pretrage preporučuje se izbjegavanje krema i losiona na prsima.
Važno je obavijestiti medicinsku sestru o svim lijekovima koje uzimate, jer neki od njih mogu utjecati na srčani ritam.
EKG s očitanjem traje 5 do 10 minuta, a cijela pretraga 15 do 30 minuta, ovisno o potrebnoj detaljnosti procjene.