Kivi (lat. Actinidia deliciosa) je višegodišnja listopadna biljka iz porodice Actinidiaceae. Svijetom se proširio iz Kine odakle je najprije stigao na Novi Zeland početkom 20. stoljeća. Tek sredinom 20. stoljeća počinje se uzgajati za potrebe svjetskoga tržišta (Italija, Čile, Grčka, Francuska, Japan i Sjedinjene Američke Države). Kivi se svrstava u južna ili suptropska voća kao i npr. ananas, avokado, banana, datulja, guava, kokos, mango, papaja i šipak. Izgledom kivi podsjeća na vinovu lozu. Biljka je penjačica, vrlo čvrsta i drvenasta. Iako se najčešće viđaju tamnozeleni listovi kivija, izgled listova ovisi o sorti pa mogu biti široki, izduženi, srcoliki ili ovalni. Budući da je kivi dvodomna biljka, on sadrži i ženke i muške cvjetove na zasebnim jedinkama. Cvjetovi su bijele boje, a veličine su od 4 do 5 cm.

Za sortu Hayward može se reći da je najpoznatija sorta kivija, a na tržištu je prisutna od 1930. godine. Uspješno se uzgaja na Novom Zelandu, u Italiji, Japanu, Francuskoj, Kaliforniji i Crnoj Gori. Berba ove sorte odvija se početkom studenoga. Plodovi se mogu čuvati od 5 do 6 mjeseci u hladnjači i to na temperaturi od 0 do 1ºC i uz vlažnost zraka od 90 do 95%. Izgledom je stablo srednje bujnosti i počinje davati plodove u četvrtoj godini, a list je okrugao. Krem i bijeli cvjetovi obično su pojedinačni, a cvjetanje počinje krajem svibnja i traje otprilike 11 dana. Dobra kombinacija za oprašivanje jesu sorte Hayward i Tamuri. Iako su plodovi veliki, jednaki su po veličini i eliptično su jajasti. Smeđe su boje i prekriveni su dlačicama. Meso je zelenkaste boje i slatko-kiseloga okusa. Sorta Hayward osjetljiva je na sušu i nisku vlažnost zraka.

Na tržištu plodovi postižu vrlo visoku cijenu. Kivi se može saditi u jesen i proljeće. Prije sadnje poželjno je cijelu površinu duboko preorati, po mogućnosti do dubine od 60 cm i izvršiti gnojidbu po preporuci, nakon što je obavljena kemijska analiza tla. Ako se ne može izvršiti duboko oranje, tada treba ručno iskopati dovoljno duboke i široke jame za sadnju kivija. Prije sadnje na dno jama se stavlja plodna rastresita zemlja s površine (oranični sloj), zatim 5-6 kg nekog organskog gnojiva i po potrebi mineralno gnojivo, 0,5 do 1 kg (N:P:K=7:14:21) te se sve dobro izmiješa. Nakon toga obavlja se sadnja, vodeći računa da dubina sadnje bude kao u kontejneru u kojem se sadnica nalazi, nikako dublje. Nakon sadnje treba redovito zalijevati sadnice, ali ne previše. Sadnice se prikrate na dva pupa.