Tražite li stan u Zagrebu ispod 500 eura?
Razmišljate li o selidbi u Zagreb ili njegovu okolicu, i tražite podstanarski život? Ako je tako, pripremite se na izazov. Prije nekoliko godina, na tržištu stanova u Zagrebu bilo je tisuće ponuda u cjenovnom rasponu od 200 do 500 eura. No danas, situacija se bitno promijenila. Stan za najam ispod 500 eura je danas skoro pa nemoguća misija.
U toj kategoriji na oglasnicima nudi se u prosjeku oko 500 stanova, dok se broj ponuda u rasponu od 500 do 1000 eura povećao četverostruko! Postoji u prosjeku oko 2000 stanova koji se mjesečno iznajmljuju po cijeni od 1000 do 2000 eura, što je izvan dosega za mnoge obitelji s prosječnim primanjima.
U proteklih nekoliko godina, cijene nekretnina u Zagrebu, kao i u okolnim gradovima poput Velike Gorice, Zaprešića i Samobora, kontinuirano su rasle. Istovremeno, primjećuje se stabilan pad cijena kuća i stanova u istočnim dijelovima zemlje, poput Gorskog kotara, Like, Banije i Korduna. No, takav trend nije prisutan na obali i u Zagrebu te okolici, gdje su cijene nekretnina dosegle razine koje potiču pitanja o mogućem špekulativnom balonu na tržištu nekretnina.
Najmoprimci, osobito podstanari, suočavaju se s izazovima u ovom dinamičnom okruženju. Kada cijene stanova rastu, rastu i cijene najma, jer novi investitori koji ulažu u nekretnine za iznajmljivanje očekuju povrat na svoje ulaganje. Također, rast cijena se širi diljem tržišta, a veliku ulogu u tome igra i visoka potražnja, posebno u Zagrebu, gdje studenti traže stanove za studiranje i rad nakon diplome. S obzirom na to da su prosječne plaće i prilike za zapošljavanje u Zagrebu znatno bolje nego u ostalim dijelovima zemlje, nije iznenađujuće što kupci i potencijalni podstanari žestoko konkuriraju za dostupne stanove.
Prosječan stan od 50 kvadrata u Novom Zagrebu, ako uopće uspijete pronaći raspoloživ za dugoročni najam, može iznositi između 500 i 600 eura mjesečno. S druge strane, isti takav stan, ali malo bliže centru, na primjer, na Trešnjevci, može vas mjesečno stajati od 800 do 1000 eura, pogotovo ako je opremljen nešto bogatije. No, najveći gubitnici u ovoj situaciji su studenti i samci, koji se često suočavaju s ograničenim izborom stanova od 30 ili manje kvadrata. Cijene takvih manjih stanova kreću se između 300 i 800 eura mjesečno.
Zašto su točno cijene najma toliko porasle, i možemo li uskoro očekivati njihovo snižavanje? Možemo reći da je prvotni val poskupljenja nastao zbog trenda “apartmanizacije“!?
Stanovi u strogoj i široj jezgri grada pretvoreni su u apartmane za dnevni najam. Tada se taj trend proširio i izvan centra grada. Također, cijene nekretnina rastu, a u skladu s tim rastu i najamnine. Kada ulažete u nekretnine, očekujete određeni povrat, pa ako više platite stan na početku, to će se odraziti i na visinu najamnine.
Potražnja na tržištu nekretnina, unatoč visokim cijenama, i dalje je snažna. Dok su cijene nekretnina diljem Europske unije tek blago u porastu, u Hrvatskoj je njihov rast iznimno brz. Cijene stambenih nekretnina u prvom tromjesečju ove godine porasle su za 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su u posljednjem tromjesečju 2017. porasle za 7,6 posto.
Upozoravamo da je trenutno stanje na tržištu najma već izuzetno teško i postaje neodrživo. Ako pola vaše plaće odlazi na najam, to nije dobro i postavljamo si pitanje je li to održivo. Već sada se pitamo je li tržište dostiglo svoj maksimum i nije realno očekivati da će cijene stanova i najma nastaviti rasti. Vjerojatno ćemo ostati na ovom nivou cijena još neko vrijeme.
Moguće riješenje kako bi se nosili s astronomskim cijenama najma, već je poznato u zapadnoj Europi: izgradnja državnih zgrada namijenjenih dugoročnom najmu. Kada bismo imali takve zgrade, mogli bismo regulirati tržište. Trenutno kod nas nema nikakve regulacije i nedostaju zgrade namijenjene najmu. Sve ovisi o privatnicima, a ako cijene kvadrata nastave rasti, rast će i najam.
Podsjetimo, krajem rujna Njemačka je krenula u borbu protiv visokih stanarina. Kako bi ih snizila, država će izgraditi 100.000 stanova kako bi si život mogli priuštiti i ljudi s nižim primanjima.
